Mikrobni dušik za održivu poljoprivredu

Haber-Bosch proces, koji pretvara atmosferski dušik u gnojivo od amonijevog nitrata, revolucionarizirao je poljoprivredu i pomogao prehraniti rastuću svjetsku populaciju, ali je također stvorio ogromne ekološke probleme.

To je jedan od energetski najintenzivnijih kemijskih procesa na svijetu, odgovoran za 1-2 posto globalne potrošnje energije. Također oslobađa dušikov oksid, snažan staklenički plin koji šteti ozonskom omotaču. Višak dušika također rutinski otječe s farmi u vodene tokove, šteteći morskom životu i zagađujući podzemne vode.

Umjesto sintetičkog gnojiva, tvrtka Pivot Bio koja je nastala kao spinoff istraživača s američkog Instituta tehnologije u Massachusettsu MIT-a, razvila je mikrobe koji proizvode dušik kako bi poljoprivredu učinio održivijom.

Tvrtka, koju su osnivali profesor Chris Voigt, Karsten Temme i Alvin Tamsir, konstruirala je svoje mikrobe da rastu na korijenju biljaka, gdje se hrane šećerima iz korijena i zauzvrat isporučuju dušik.

Pivotove mikrobne kolonije rastu s biljkom i proizvode više dušika točno u vrijeme kada je biljci potrebno, smanjujući otjecanje dušika na minimum.

"Način na koji smo isporučivali hranjive tvari za podršku rastu biljaka kroz povijest je gnojivo, ali to je neučinkovit način da dobijete sve hranjive tvari koje su vam potrebne," kaže Temme, Pivotov glavni direktor za inovacije. "Sada imamo mogućnost pomoći poljoprivrednicima da budu učinkovitiji i produktivniji s mikrobima."

Poljoprivrednici mogu zamijeniti do 20 kg po jutru tradicionalnog dušika s Pivotovim proizvodom, što iznosi otprilike četvrtinu ukupnog dušika potrebnog za usjev poput kukuruza.

Pivotovi proizvodi već se koriste za uzgoj kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih žitarica na milijunima hektara američkih poljoprivrednih površina, eliminirajući stotine tisuća tona CO2 u procesu.

Poljoprivrednici primjenjuju Pivotov proizvod prilikom sadnje, bilo kao tekućinu kojom se raspršuje tlo ili kao suhi prah koji se rehidrira i nanosi na sjeme kao premaz. Mikrobi žive na površini rastućeg korijenskog sustava, jedući biljne šećere i otpuštajući dušik tijekom životnog ciklusa biljke.